Kaže se da je Betina uz Korčulu najpoznatije i najstarije sjedište vrsnih brodograditelja – u njezinim najboljim vremenima tu je postojalo čak 11 škverova i 5 kovačnica. Gradnja brodova u Betini traje skoro tri stoljeća, a prve kalafatske obitelji bile su Filipi i Urode. Zatim se u povijesti pojavljuju prezimena Mikin, Šandrić, Burtina, Škevin i brojni drugi. Ostalo je zapisano da je «sjeme brodogradnje» u Betinu donio i uspješno ga posijao Paško Filipi, dolaskom iz Korčule sredinom 18. stoljeća.
Za razliku od moderne gradnje stakloplastikom, drveni brod je nešto sasvim drugo – svaki ima svoju priču. Rađa se polako još odabirom drva – što itekako treba znati, vodeći računa od koje vrste su najbolji madiri, od koje proveze, a od koje korbe. U samoj gradnji ima postupaka koji se odrađuju po jugu i onih koje je bolje obaviti po buri. Vrste plovila i forme tradicionalnih drvenih plovila posebna su storija, rodila ih je – primjerice gajete i leute – prijeka potreba, pa su stoga njihove linije i oblici idealno prilagođeni namjeni.
Prvi korčulanski kalafati koji su u Betinu došli u prvoj polovici 18. st. (1740. god.) prilagođavali su gradnju svojih brodova potrebama lokalnog stanovništva, naime Betinjani su u svom posjedu imali 2/3 zemljišta na Modravama i Prosici, te 1/3 zemljišta na Kornatskom otočju, do kojih se dolazilo prekomorskim putem, te je bilo potrebno osmisliti čvrst brod koji može prevesti dosta tereta i tako je osmišljen model Betinska gajeta – čvrst težački brod sa latinskim jedrom, dorada korčulanskog modela prilagođen potrebama lokalnog pučanstva.
"Gajeta je trebala biti suma svih zahtjeva ove komplicirane geografske, vlasničke, društvene i navigacijske strukture. Ona je morala predstavljati nekoliko brodova u jednom. Magična formula za rješenje nalazila se u rukama lokalnih kalafata, koji su i sami, kad nisu bili kalafati, bili i težaci i ribari i mornari. Potpuna praktična upućenost u potrebe svojih naručilaca omogućila im je da konstruiraju brod koji neće biti ni velik ni mali, ni težak ni lagan, otvoren i zatvoren istodobno, izvrsnih navigacijskih sposobnosti na koncu... Samo su oni mogli inžinjati gajetu, ustvari višenamjenski brod, tada brod za svaku priliku i svaku namjenu..."
Pokazalo se kasnije da su i stanovnici susjednih naselja imali slične potrebe, tako su potomci obitelji Filipi osnovali svoja brodogradilišta i u Šibeniku, Biogradu, Sukošanu, Murteru, Kukljici, Kalima, Brbinju i Salima.
